Kada se čini sehvi sedžda prije selama, a kada poslije?

PITANJE: Esselamu alejkum, moja pitanja su vezana za sehvi sedždu, neke stvari su mi jasne dok neke nisu. Kada je sve obavezno napraviti sehvi sedždu? Kada se sehvi sedžda pravi prije selama, a kada poslije? Šta uraditi ako se zaboravi napraviti sehvi sedžda, pa se sjeti kod narednog namaza?

 ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Sehvi sedždu je vadžib uraditi zbog tri stvari: kada se u zaboravu nešto doda u namazu, ili oduzme, ili se sumnja koliko se klanjalo. Pod dodavanjem se misli na dodavanje nekih radnji koje su od namaza, poput: rukua, sedžde, kijama i slično. A pod oduzimanjem se misli isto tako na radnje koje su od namaza a čine rukn ili vadžib namaza, poput: rukua, sedžde, cijelog rekata ili prvog sjedenja.

Pa tako ako pri klanjanju zaboravi jednu sedždu, na primjer, i sjeti se toga dok je još u namazu, obavezan je dodati još jedan rekat na mjesto tog u kojem je zaboravio sedždu, a zatim da učini sehvi sedždu. A ako se nakon namaza sjeti da je zaboravio sedždu onda treba klanjati još jedan rekat i učiniti sehvi sedždu.

A ako sumnja koliko je rekata klanjao ili na koji rekat je prispio za imamom uzima uvijek manji broj i na njega doda ostali dio namaza, a zatim učini sehvi sedždu. Ako sumnja da je izostavio neki rukn namaz, poput sedžde, uzima kao da je nije ni obavio, te obnovi taj rekat i učini sehvi sedždu. Ispravno je da se ne čini sehvi sedžda zbog dodavanja ili oduzimanja u zaboravu riječi u namazu, poput učenja, dova i slično, jer ono što je prenešeno u hadisima odnosi se samo na radnje.

Po pitanju toga kada se sehvi sedžda čini prije selama a kada poslije, veliko je razilaženje među učanjacima, jer je taško na osnovu onog što je prenešeno u hadisima načiniti neko jednoobrazno pravilo. Zato je nabliže da se po ovom pitanju radi onako kako je došlo u hadisima. Pa je tako propisano činiti sehvi sedždu prije selama u dvije situacije: prva - kada ima sumnju koliko je klanjao i druga – kada zaboravi prvi tešehhud.

Dok se sehvi sedžda čini poslije selama u dva slučaja: prvi – kada preda selam a izostavio je jedan, dva ili tri rekata, i drugi – kada doda jedan rekat više. Dokaz za sve ovo je sam postupak Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u takvim situacijama što je prenešeno u vjerodostojnim predajama. U svim drugim slučajevima klanjač ima izbora da učini sehvi sedždu prije ili poslije selama, jer nema dokaza koji ga obavezuju na jedno od tog dvoga. A ako klanjač zaboravi učiniti sehvi sedždu treba je uraditi kad god se sjeti pa makar prošlo mnogo vremena, a namaz mu je ispravan. Ve billahi tevfik.

Dr. Zijad Ljakić - www.ehlus-sunne.ba

Džinni i oskudno obućene djevojke{Video}

Kako postići zadovoljstvo u grudima{VIDEO}

Prvi korak ka sreći na ovom dunjaluku{VIDEO}

Da li je dozvoljeno slaviti rođendan - Dr Safet Kuduzović

Reis Kavazović: Država ne potpisuje ugovor sa IZ, traže da se odreknemo pokrivanja muslimanki

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović prije desetak dana dao je intervju za radio BIR. U tom intervju reis Kavazović je spomenuo jedan veoma važan problem koji se tiče odnosa Bosne i Hercegovine prema Islamskoj zajednici u BiH. Riječ je o nepotpisivanju ugovora između BiH i IZ. Ovaj problem niko ne stavlja na dnevni red, a izjava reisa Kavazovića o tom pitanju promakla je neopaženo.Podsjećamo da je država BiH bez ikakvih komplikacija potpisal ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Katoličkom crkvom. Međutim, kada je na red došlo potpisivanje istog ugovora i sa Islamskom zajednicom u BiH nastupile su blokade. Ovo je ješo jedan dokaz da su muslimani u Bosni i Hercegovini u podređenom položaju u odnosu na pripadnike drugih vjera. Evo šta je rekao reis Husein ef. Kavazović o tom problemu.
“Moram iskazati svoje nezadovoljstvo time da Islamsku zajednicu, koja puno radi da se pomogneu u društvu, kada mi imamo neki zahtjev onda smo ipak na margini rješavanja naših problema. Mi o tome ne govorimo dovoljno u javnosti. Navešću samo primjer potpisivanja ugovora Islamske zajednice sa državom koji se stalno problematizira sa druge strane. Druge dvije zajednice su potpisale ugovor sa državom, Islamska zajednica nažalost ne može da potpiše. Razlozi su banalne prirode za nas, oni nikako ne mogu da stoje. Traži se da se mi odreknemo marame, pokrivanja muslimanke, iftara – vremena za iftar i za sehur za one koji rade u firmama. To je nešto što nas vrijeđa i evo od prošlog ramazana kada smo to pitanje spomenuli do danas ništa nije učinjeno. Prema našim informacijama sa zadnje sjednice Vlade BiH to pitanje je skinuto sa dnevnog reda. Ne znam kakva će biti sudbina toga, zabrinuti smo zbog toga i izražavamo naše nezadovoljstvo”.
Saff.ba