Oni kojima se dova ne odbija

Evo nekoliko dova na koje se Allah, dž.š., odaziva svojim robovima

1. Dova koja izbavlja iz nevolje: O, ti, kojem je zemlja postala tijesna zbog nevolje i iskušenja koje te je snašlo, uputi ovu dovu Allahu, dž.š., i nadaj se skorom i sigurnom izbavljenju iz nevolje:

Od Sa'd ibn Ebi Vekasa, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema nijednog vjernika, kojeg snađe nevolja pa prouči dovu koju je Junus a.s. u utrobi ribe učio: La ilahe illa ente subhanek, inni kuntu mine-z-zalimin (Nema boga osim Tebe, hvaljen neka si Ti, zaista sam ja od onih koji su se prema sebi ogriješili), a da mu Allah neće uslišati dovu i izbaviti ga iz nevolje." (Bilježi Tirmizi i drugi)
_____________________________________

2. Ko zanoći čist (pod abdestom) spominjajući Allaha: Od Muaza ibn Džebela, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Nema tog vjernika koji zanoći sa abdestom spominjujući Allaha pa se probudi a potom prouči dovu tražeći od Allaha dobro i na dunjaluku i na ahiretu, a da mu ta dova ne bude uslišana." (Bilježi Ebu Davud i Ahmed)
_____________________________________

3. Dova onoga koji se probudi iz sna: Od Ubade ibn Samita, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko se probudi iz sna pa prouči: "Nema drugog boga osim Allaha Jednog Jedinoga, Koji nema sudruga, samo Njemu pripada vlast i samo je On dostojan zahvale, On svime upravlja, neka je hvala Allahu, slavljen neka je Allah, Allah je Velik, nema moći niti slave osim kod Allaha" a zatim kaže Gospodaru moj oprosti mi, ili prouči dovu bit će mu uslišana. Ako potom obavi i namaz bit će mu primljen kod Allaha." (Bilježi Buhari i drugi)
_______________________________________

4. Dova vjernika upućena bratu muslimanu u njegovom odsustvu: Od Ebu Derdaa' r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema tog muslimana koji moli Allaha za svog brata dok je on odsutan a da melek, koji je zadužen za njega, ne uči istu dovu za toga koji moli." (Bilježi Muslim)
________________________________________

5. Dova čestitog djeteta za njegove roditelje: Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Zaista će Allah uzdigniti položaj svoga iskrenog roba u džennetu, a on će kazati: „Gospodaru moj odakle meni ovoliko dobrih djela? „Bit će mu odogovoreno: "Ovo je rezultat dove i moljenja za oprost tvoje djece." (Bilježi Ahmed, a Ibn Kesir ga smatra sahihom)
______________________________________

6. Dova onoga kome je nepravda učinjena: „Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odlučio da pošalje Muaza u Jemen, savjetovao ga je riječima: „Čuvaj se dove (kletve) onoga kome je nepravda učinjena, jer zaista između njegove dove i Allaha ne postoji nikakav zastor." (Bilježi Buhari)
______________________________________

7. Dova putnika: Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tri dove se ne odbijaju i tu nema nikakve sumnje: dova onoga kome je nepravda učinjena, dova putnika namjernika i dova roditelja koji moli za svoje dijete." (Bilježi Tirmizi)
______________________________________

8. Dova postača dok iščekuje iftar, dova pravednog vladara-imama: Po hadisu koji se prenosi od Ebu Hurejre, trojici se dova ne odbija: „Postaču dok se iftari, pravednom vladaru i dova onoga kome je nepravda učinjena. Njegovu dovu Allah uzdiže iznad bijelh oblaka, otvara joj nebeska vrata i kaže: „Tako mi Moje moći, pomoći ću te, koliko je uskoro!" (Bilježi Tirmizi)
______________________________________

9. Dova poslušnog djeteta: Od Ebu Hurejre, r.a., se bilježi se predaja da je Alejhi-sselam rekao: „Kada čovjek umre prestaju mu se pisati njegova djela osim u tri slučaja: „ako iza sebe ostavi trajnu sadaku, znanje koje ljudima koristi i lijepo odgojeno dijete koje moli za svoje roditelje." (Bilježi Muslim)
_______________________________________

10. Dova onoga koji se našao u nevolji: Shodno Kur'anskom ajetu: "A ko je taj Koji se nevoljniku u nevolji odaziva (En-Ne-ml, 62)
_______________________________________

11. Dova hadžije i onog koji obavlja umru, kao i dova onog koji se bori na Allahovom putu: Ibn Omer, r.a., bilježi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Borac na Allahovom putu, hadžija i onaj koji umru obavi, žudeći za svojim Gospodarom, njihove dove su uslišane a ono što zatraže bit će im dato." (Bilježi Ibn Madždže, a Albani ga smatra ha-senom)
_______________________________________

12. Dova onoga koji mnogo spominje Allaha: Od Ebu Murejre se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Trojici se ne odbija dova: „Onome koji često spominje Allaha, dova onoga kome je nepravda učinjena i dova pravednog imama-vladara." (Bilježi Bejheki i Taberani, Albani ga smatra hasenom)
_______________________________________

13. Dova onoga koga je Allah zavolio i kome se smilovo: Od Ebu Hurejre, r.a., se bilježi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Zaista je Allah rekao: „Ko uznemirava Mog evliju (vjernika kojeg Ja zavolim) objavit ću mu rat. Moj rob mi se ne može ničim bolje približiti kao sa farzovima koje sam mu propisao. On mi se tako približava nafilama sve dok ga Ja ne zavolim, a kad ga zavolim postajem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom radi i njegova noga kojom hoda. Kada Mi zatraži nešto, Ja mu dam, a ako Me zamoli za zaštitu Ja mu je pružim..." (Bilježi Buhari)

Sa arapskog preveo: Ismail Mehtić - Časopis: "Novi horizonti"
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________

ARŠURAHMAN DOVA

PITANJE: Mnogi uposlenici jedne naše općine ovih su dana nastojali da sebi kopiraju Arš-dovu, koja je kružila među njima. O značaju te dove na popratnom listu navedene su vrijednosti koje mi izgledaju čudne. Na tom listu piše da je melek Džibril rekao Muhammedu, s.a.v.s, da mu je Allah, dž.š, dao da bude ispred ostalih poslanika time što mu je dao Arš-dovu. Zatim, da ko tu dovu uči dobiva toliku nagradu koju samo Allah, dž.š, zna, a koja je tako ogromna, da kad bi se od sveg drveća olovke napravile i kad bi sva mora bila tinta, pa svi ljudi od početka do kraja svijeta pisali nagradu, ne bi je mogli ispisati.

Dalje se kaže da ko prouči tu dovu kao da je proučio sve dove, ako je bolestan ozdravit će, ako je gladan postat će sit, ako je napiše na posudu miskom i šafranom i iz te posude popije vodu natašte Allah, dž.š, će mu dati pamćenje i brzo shvatanje, ako se napiše na omotaču mrtvaca kabur će mu biti osvijetljen i hiljade meleka će mu praviti društvo do kijameta, ako izgubi nešto da to može vratiti tom dovom koju će proučiti nakon četiri rekata namaza, ko je prouči bar jednom u životu meleki će moliti Allaha, dž.š, da mu oprosti, a ko je ne poštuje kako joj dolikuje, Allah, dž.š, će ga kazniti, kao i onog ko je ne dadne drugom da se njome koristi.

O dovi se još kaže da je Alejhisselam naredio Ebu Bekru da je nauči napamet i on je svaku noć kad ju je učio vidio Alejhisselama u snu, da je Omer, r.a, govorio da se bereketom te dove islam širio, da je Sufjan es-Sevri rekao da ko tu dovu nosi sa sobom i prouči je siđu mu hiljade meleka noseći svjetiljku koja će gorjeti tako da se neće bojati, jer su oni iza njega do Sudnjeg dana, da je ta dova napisana na arširahmanu pet stotina godina prije stvaranja svijeta, ko je prouči uz ramazan Allah će stvoriti sedamdeset hiljada jezika i svaki taj jezik će veličati Allaha, dž.š, posebnim riječima, da će Allah, dž.š, dati onom ko je prouči osamdeset hiljada meleka sa zastavama kad bude ustajao iz kabura, da će ga na džennetskim vratima dočekati na stotine hiljada meleka itd.

I, na kraju, kaže se da ko je prouči barem jedanput bit će mu udovoljeno svim dunjalučkim i ahiretskim željama, a ko to ne vjeruje ide u kufr. Molim objašnjenje u vezi s tom dovom. Da li je ta dova ispravna?

ODGOVOR:

Što se tiče same dove, čini mi se da su njena značenja prihvatljiva, međutim, u njenom tekstu ima toliko grešaka, da mogu slobodno kazati da ju je grijeh u tom obliku čitati, prepisivati i kopirati, posebno u ovo naše vrijeme, kada je svijet pismen i kada imamo u knjižarama i medžlisima islamske zajednice zbirke dova poput Hisnul-muslim, Handžićeve zbirke, itd, koje su vjerodostojne i u kojima nema takvih grešaka.

Međutim, problem nije, uslovno rečeno, sa samom dovom, nego s njenim značajem koji joj je pripisan u popratnom tekstu. Taj značaj koji joj se pripisuje, ne samo da je pogrešan, nego je, uistinu, izuzetno opasan za neuke ljude. Zamislite jednog muslimana koji to pročita i to mu se svidi, a svidjet će mu se jer za malo dobiva nevjerovatno puno. Neuki svijet to voli. Zašto svijet hrli na lutriju? Hrli zato što mu se za malo obećava puno. Ovdje se radi o istom, jer po značaju koji se pripisuje toj dovi, dovoljno ju je jedanput pročitati i da to bude sigurna ulaznica za Džennet, bez obzira šta se u životu radilo!!! Još ako je osoba nosi uza se, ili joj je napišu na ćefinu, svi dunjalučki i ahiretski problemi su riješeni!!! Takvo razmišljanje, do kojeg će doći većina koja dobro ne poznaje suštinu islama, stvarna je opasnost.

Zbog toga, skrećem pažnju svima koji tu dovu imaju da je sve što je u vezi s njenim vrijednostima rečeno u potpunosti neutemeljeno, da to nije rekao Allah, dž.š, niti Njegov Poslanik, s.a.v.s. Musliman u to ne smije vjerovati! Vjerovanje u spomenute vrijednosti Arš-dove ne samo da je pogrešno, nego je, ako u njih čovjek povjeruje, usitinu, opasno, pošto može dovesti do toga da se čovjek samo na tu dovu osloni, a da sve ostalo zapostavi.

Ta dova, s obzirom da se u njoj spominje Allahovo, dž.š, ime, ne smije se bacati u kantu za smeće, ali se treba spaliti i na taj način uništiti. Zaista je interesantno i alarmantno da muslimani u dvadeset prvom vijeku, vijeku nauke i pismenosti mogu nasjedati takvim prevarama. Uposlenici u općini Travnik su školovani ljudi, a do mene su dolazile informacije da se ta dova i njoj slične, poput Nur-dove, dijelile i po drugim općinama, školama, pa čak i na fakultetima. Ako se školovani muslimani mogu tako lahko prevariti, šta će tek biti s onim koji nisu završili visoke škole?!

Kako nisu sebe zapitali šta je vrednije, ta dova ili Kur’an? Ako Kur’anu Allah, dž.š, nije dao ta svojstva koja se spominju za Arš-dovu, kako je moguće da ih da toj dovi? Nadalje, za sve što kažemo mora postojati dokaz. Gdje su dokazi da je spomenuto uzeto iz vjerodostojnih izvora, da je Zakonodavac Allah, dž.š, propisao te vrijednosti.

U tekstu koji govori o vrijednostima te dove ima nevjerovatno puno jezičkih, gramatičkih i drugih grešaka, da to iole pismenom insanu dovoljno govori o neozbiljnosti tog teksta. Čudno je da to muslimani ne primjećuju, nego to slijepo slijede. Istinu je rekao Uzvišeni Allah kada kaže: “A Allaha se boje od robova Njegovih oni koji su učeni. Allah, je, doista, silan i On prašta.” (Fatir, 28)

Vrhunac cinizma, neznanja i lahkomislenosti u spomenutim “vrijednostima” nalazimo na samom kraju, gdje se kaže da ko ne bude vjerovao u navedene vrijednosti Arš-dove čini kufr, dakle, izlazi iz islama. To što općinari, srednjoškolci, studenti, pa i univerzitetski profesori nasjedaju takvim podvalama očito govori da se radi o nepoznavanju islama, želji da se postigne Džennet na ahiretu, te ljudskoj osobini koja čovjeka navodi da traži što lakši put do tog cilja. Naravno, ne znači da je taj lakši put uvijek ispravan, jer do Dženneta se uvijek ne može doći prečicom. Džennet se postiže radom, činjenjem dobrih djela i čuvajući se loših, uz ispravno vjerovanje i ispravan nijet, a to zahtijeva trud i napor.

I, na kraju, prepoučio bih muslimanima i muslimankama da uče o islamu, da nauče vjeru koja izvodi čovjeka iz obožavanja čovjeka ka obožavanju Gospodara ljudi, vjeri koja obuhvata kompletan čovjekov život, koja podržava sve što je dobro za čovjeka, vjeri nauke, vjeri koja traži od čovjeka da izučava Allahove, dž.š, zakone, ali ide i dalje, pa traži od čovjeka da te zakone koristi za dobrobit čovjeka, dakle, u skladu s Allahovim, dž.š, zakonima.

Poštovani općinari, čitajte Kur’an! U njemu imate najljepše dove. U njemu je spas. U njemu ćete naći uputu i iz njega ćete saznati šta je dobro, a šta nije. Čitajte Ibn Kesirov komentar Kur’ana, čitajte Buharijinu i Muslimovu zbirku hadisa. Sve to imate na bosanskom jeziku, tehnički lijepo urađeno, lektorisano, bez brojnih grešaka koje imate u Arš-dovi. I znajte, svako čovjekovo djelo je značajno i ide na vagu na Sudnjem danu. Bilo bi nepravedno kada bi neko s tri kopirana lista postizao kao onaj koji koristi desetine i stotine hiljada listova i trudi se da u životu radi dobra djela, a loših da se kloni. Allah, dž.š, je pravedan.

Dr. Šukrija Ramić